Europska klimatska agencija Copernicus objavila je da je protekli siječanj bio najtopliji ikad zabilježen, nastavljajući trend od osam mjeseci rekordno visokih temperatura.
S prosječnom temperaturom višom za 1,66 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijski period, ovo je prvi put da je globalna prosječna temperatura Zemlje u posljednjih 12 mjeseci kontinuirano premašila prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva.
Ovo premašenje kritične granice zagrijavanja, kako je definirano Pariškim sporazumom, opisuje se kao dramatično upozorenje za čovječanstvo zbog posljedica koje uključuju ekstremne vremenske uvjete poput oluja, suša i šumskih požara.
Tijekom 2023. godine, svijet je bio svjedok razornih klimatskih događaja, s potencijalom da 2023. postane najtoplija godina u posljednjih 100.000 godina, djelomično potaknuta fenomenom El Niño.
Zabilježeno je da je zagrijavanje od veljače 2023. do siječnja 2024. bilo 1,52 stupnja Celzija iznad normale 19. stoljeća, postavljajući novi rekord.
Unatoč trenutnom premašenju granice od 1,5 Celzijevih stupnjeva, znanstvenici naglašavaju da to ne znači trajno prekoračenje te granice, ali upozoravaju na vidljive posljedice na društvo i ekonomiju, uključujući toplinske valove, suše, poplave i globalne nestašice vode.
Ekstremni vremenski uvjeti, poput suše u Amazoniji, visokih zimskih temperatura u južnoj Europi, šumskih požara u Južnoj Americi i rekordnih padalina u Kaliforniji, svjedoče o urgentnosti globalnog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.
Stručnjaci ističu važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i ograničenja globalnog zagrijavanja kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.
Ovo dramatično razdoblje u klimatskoj povijesti planeta služi kao snažan poziv na akciju, naglašavajući potrebu za hitnim mjerama u suzbijanju klimatskih promjena i zaštiti budućnosti Zemlje.